TAKO MI PONEKI PUT DODZE

[borivoj]

...
_________________
slicno privlaci slicno...
istina, dobrota, ljepota, u konacnici Ljubav, ona
kozmopolitska i univerzalna ljubav.neka te vodi.
budite i postanite "ratnikom svjetlosti", vas
borivoj.

[borivoj]

...
_________________
slicno privlaci slicno...
istina, dobrota, ljepota, u konacnici Ljubav, ona
kozmopolitska i univerzalna ljubav.neka te vodi.
budite i postanite "ratnikom svjetlosti", vas
borivoj.

[Nea]

[borivoj]

PRED ISTINOM SE POKLONI.

PRED VRATIMA TAJNE KUCAJ I MOLI.

................... Andro Vid Mihicic.......................
_________________
slicno privlaci slicno...
istina, dobrota, ljepota, u konacnici Ljubav, ona
kozmopolitska i univerzalna ljubav.neka te vodi.
budite i postanite "ratnikom svjetlosti", vas
borivoj.

[borivoj]

Borivoj Bukva

METAMORFOZE ISTRE I RIJEKE

Rijeka, 2006.

-----------------------------------------
Tekst i ilustracije: Borivoj Bukva
Predgovor: dr.sc.Jadran.Zalokar

-----------------------------------------

CIP - katalogizacija u publikaciji
S V E U C I L I S N A K N J I Z N I C A
R I J E K A

UDK 725.94(497,5 Istra+Rijeka):299,51

BUKVA, Borivoj
Metamorfoze Istre i Rijeke /tekst i
ilustracije > Borivoj Bukva. - Rijeka :
vlast. nakl., 2006.

ISBN 953-9611-2-2

110619040
-----------------------------------------

PREDGOVOR
-----------

Meta-morficki ogledi, izazov i enigma na duhovnom putu
Borivoja Bukve. U cetiri samostalne tekstualne cjeline
sabran je znacajan parerga/paralipomena duhopis, pracen slikovitim biljeskama/signifikantima.
Na tragu feng-shui paradigme i litopunkturalnih istrazivanja, autor i pitanje osobne duhovnosti smjesta u okruzje jedne "pensiere debole" ekoloske artikulacije prebivanja u krajoliku. Posebno isticemo inicijalnu artikulaciju znacenja megalitske konfiguracije geicke prisutnosti "aku" tocaka i ljudskog prebivanja. Podsjetimo se na nerazrijesenu/nerazrijesivu enigmu
stonhendzskog fenomena. Ne zaboravimo da geicka "logika" nije jednaka ljudskoj ratio-doksofiliji. Ona je dublja, univerzalnija, uskladjena
s kozmickom zakonomjernoscu. Otkrivanje geicke meridijalnosti nije tako "jednostavno" kao detektiranje, poticanje i harmoniziranje CHI(KI) "protoka" duz energetskih "tokova" u covjeka. Ali kozmicka zakonomjernost jednaka je za geicku CHI(KI) kao i za ljudsku!
Tu ne pomazu puno drevna znanja (kao kod akupunkture
ili aku-presure). Ulazeci u terra incognitu energetskih tajni Zemlje, potrebno je razvijati jedan novi senzibilitet koji se budi duboko ispod praga ekoloske svijesti. Stoga vec napomenuta - "meka misao". Borivoj Bukva u nastojanju da se priblizi tom senzibilitetu ispravno se podsjeca na "sifre" mithosa u kojima je prisutan primorodijalni zov geicke mudrosti.
Nazalost, filozofija - i njezino cedo - znanost, zatvorile su taj "carobni" prolaz u dimenziju nevinog
bivstvovanja na Zemlji. Geicka mudrost je zamukla - danas u malim dozama otkriva se tek malobrojnima. Ali,
u kontekstu spiritualne evolucije/involucije i pripremi Bozanskog Zivota, - u narednom stadiju suprementalizacije Zemlje, geicki "um" progovara sve
glasnije - jer postaje sve manifestacija i katastroficka situacija. Supramentalizacija zemaljskog bivstvovanja jednako metamorfozira covjeka, covjecanstvo, sva bica na zemlji, materiju u cjelini, zivot u temelju. Izostruje se, razbistrava duhovni vid covjeka kao duhovnog bica. Zemlja se duhovno "morfeizira", tj. teramorfira, dobiva
svoj ZIVI LIK, postaje zivi subjekt duhovnog bivstvovanja. Mnoge fizicke, geoloske, kulturalne datosti pocinju se vidjeti i razumijevati na nove nacine. Tako i mini-artikulacija konfiguracije lokaliteta i tocaka istarskog i rijeckog podrucja. Fizicka area postaje i duhovna area. Mi tek slutimo sto u sebi nosi "ekoloski um" i sto zakriva "ekoloski prostor". Supramentalizacija zemaljskog bivstvovanja razrijesava i problem izgradnje jedne "feng-shui" nove geicnosti.
Drevna znanja dobivaju novi kvalitet prakticnih znanja
i umijeca u procesima planetarizacije. Jer duhovna
polilogizacija kao temeljni fenomen planetarizacije,
inkorponira i sva nova znanja i umijeca o "geickoj inteligenciji". Osluskivanje te Inteligencije - i aktiviranje njezinog nagovora - prvi je korak k novoj mudrosti Nove/Stare Zemlje. Suprementalizacija materije i zivota pripada kozmickoj zakonomjernosti. Suprementalni covjek, taj novi speciaes, ne moze fizicki i duhovno bivstvovati na Necistoj/Unistenoj Zemlji! Ona mora biti preobrazena, ali to moze tek ako se oslobode njezine primorodijalne energije i iskristaliziraju primorodijalni oblici. To je nuzna
zemaljska procesualnost/metamorphosis prema Novom Speciaesu i Novoj Zemlji.
Da tuda nailaze i mnoge geicke i klimatske katastrofe - to je razumljivo u procesima purifikacije, sublimacije, supstancijalizacije i spiritualizacije Zemlje. Bozanski zivot na Zemlji podrazumijeva i hod kroz Zemlju Tame i Patnje - ali iza toga je blazenstvo zemaljskog u obom bozanskom!
Nova svijest i novi senzibilitet tek su slabasne naznake supramentalnih pocetaka. I ovaj spis, u slutnji tih daljina, na ovom nasem lokalitetu upucuje na potrebu novog vidjenja/razumijevanja geicke mudrosti i bez cijeg ozbiljavanja nema istinske buducnosti. Ovaj spis moze biti i putokaz drugacijim duhovnim istrazivanjima i zahvalni smo autoru sto je kroz pokusaj drugacijeg razumijevanja zavicajnog prebivanja dao materijal i poticaj i za one koji dolaze.

dr.sc. Jadran Zalokar

U Rijeci, mjeseca veljace, 2006. godine.
-----------------------------------------------

SADRZAJ:
--------

02.- Predgovor, dr.sc. Jadran Zalokar
03.- Na tragu megalita
04.- Kako uskladiti tijelo, dusu i okolinu
10.- Istra i sva njena bozanstva
16.- Zmajeve linije Istre i Rijeke
23.- Rijecke metamorfoze (1. dio)
37.- Rijecke metamorfoze (2. dio)
45.- Rijeka/Fiume (crtez)
46.- Groznjan (crtez)
47.- Groznjan - grad umjetnika
48.- Govor kamenja - Dvigrad
49.- Dvigrad (crtez)
51.- Puran nad Pazinskom jamom
52.- Pazin (crtez)
53.- Putevima Sv. Eufemije - Rovinj
54.- Vodnjan - preteca Ekumenizma
55.- Rovinj (crtez)
56.- Vodnjan (crtez)
58.- Skriveno blago Istre
59.- Ruze vrta Trsata
61.- Karlovacke metamorfoze
63.- Biografija

Napomena: Svi navedeni tekstovi nalaze se na blogu:
http://budan.blog.hr/ -> ides na pretrazivac
"google" i potrazi tekst.
------------------------------------------------

BIOGRAFIJA
------------

Borivoj Bukva rodjen je 10. studenog 1948. u Karlovcu.
Zavrsio je Srednju tehnicku i Visu strojarsku skolu u
Karlovcu 1971. po struci je inz.strojarstva.

Clan je raznih drustava i organizacija. Djeluje kao clan u MO.Luka, takodjer u "Odboru za kulturu, tehnicku kulturu i sport" pri Zupanijskoj skupstini, Primorsko-Goranske Zupanije. Clan je Radnicke stranke Hrvatske, a 2003 godine sudjelovao na izborima kao Nosilac liste i kandidat za Hrvatski Sabor.

Jogger je i planinar, pretrcao Venecijanski maraton 1993.

Podrucje njegova djelovanja izmedju ostalog je i ezoterija, prisutan je u: radiesteziji, bioenergiji, psihoterapiji, kristaloterapiji, kromoterapiji, akupresuri, feng shui, astronumerologiji, ji dzingu,
litopunkturi i drugdje. Clan je Teozofskog drustva
"Rijeka prema mudrosti". Jedan je od organizatora
"Kampa ljubitelja prirode i drevnih mudrosti" u Gozd
Martuljku, Slovenija.

Osim haiku poezije, pise poeziju i prozna dijela. Objavio je do sada knjige: SVJETILJKE I ZIVOT, proza (Rijeka,1994), PETA RIJEKA, poezija (Rijeka, 1996), zbirke haiku poezije: U PROLAZU (Rijeka, 1996), DODIR USANA (Rijeka, 1998), MJESECEV JAHAC (Rijeka, 1999), LEPTIROV POLJUBAC (Rijeka, 2000), PAS KOJI JE MISLIO DA SAM ZEC(Rijeka, 2001), SKOK RIBICE (Rijeka, 2002), NEBESKE GRANICE (Rijeka, 2003), ORLOV LET (Rijeka, 2005), SA PEROM U RUCI, knjiga (proza,poezija,crtezi),(Rijeka, 2004), i zbirka poezije U ZAVJETRINI VREMENA (Rijeka, 2004).

Objavljuje clanke iz oblasti kojima se bavi u mnogobrojnim knjizevnim casopisima i listovima u zemlji i inozemstvu, a cesto gostuje i na radio i TV stanicama. Sa grupom entuzijasta uredjuje na internetu stranicu "Karolina Rijecka". http://karolina-rijecka.com

Clan je: Drustva haiku pjesnika-Rijeka, Drustva hrvatskih haiku pjesnika, Haiku drustva Slovenije, Drustva hrvatsko-japanskog prijateljstva i Drustva jugoslovensko-japanskog prijateljstva pri Univerzitetskoj sekciji Novoga Sada.

Sudionik je konferencije Svetskog haiku udruzenja(WHA) odrzane u rujnu 2000. godine u Tolminu (Slovenija).

Slikarstvom se intenzivnije pocinje baviti 1984. Ucenik
je likovnog pedagoga, akademskog slikara dr.sc.
Bogomila Karlavarisa od 1986. godine. Pohadjao je
tecajeve crtanja i slikanja, suradjivao s likovnim
pedagozima, djelovao u nekoliko likovnih radionica i
drustava. Jedan je od organizatora rijeckog Montmartrea
na Trsatu 1998. godine. Organizator je i inicijator
Likovnih susreta u Jedrarskoj ulici u Rijeci.
Sada je clan Likovnog Društva "Kozala" u Rijeci. Radi u tehnici ulja, akvarela i pastela. Tematski je raznorodan, od ciklusa primorskog pejsaza, aktova, mrtve prirode, do znacajnih radova apstraktnog i ekspresivnog obiljezja. Prisutan u crtezu, haiga crtezu i grafici. Izlagao je na 44 samostalne i 163 kolektivne izlozbe u zemlji i inozemstvu.Ilustrator je i urednik vise knjiga, kao i autor mnogobrojnih haiga crteza, njegov haiga crtez je priznat u svijetu. Pjesme i kratke price su mu objavljivane u casopisima, knjigama, na web sajtovima i u antologijama, kako u zemlji tako i u inozemstvu.

Dobitnik je vise priznanja i nagrada za svoje stvaralastvo.

Od 2005. godine za doprinos u davalastvu krvi, Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesic odlikovao ga Ordenom Danice Hrvatske sa likom Katarine Zrinjske.
----------------------------------------------------

Napomena: Ukupan broj stranica teksta sa interneta, kad se printa je oko 90 stranica. Skripta sadrzi 64 stranice, na svakoj su po dvije (A5) format, znaci ukupno 128 stranica. Priblizno 90 stranica teksta i
38 stranica koje sadrze skice, sheme, crteze, karte,
i dr. Format skripte: 21x29,5 cm, uvez: meki, cijena:
(60 kn + postarina pouzecem). Narudzbe se primaju postanskom uplatnicom na adresu: Borivoj Bukva, Adamiceva 13. 51000 Rijeka, Croatia.
-----------------------------------------------------

U Rijeci, 17.03.2006. Borivoj Bukva
_________________
slicno privlaci slicno...
istina, dobrota, ljepota, u konacnici Ljubav, ona
kozmopolitska i univerzalna ljubav.neka te vodi.
budite i postanite "ratnikom svjetlosti", vas
borivoj.

[borivoj]

Sveti èovjek.
Taèka nestajanja u
sumrak dana.

/B.B./


Objavljn je na mome blogu raspored
predavanja na kampu u Gozd Martulku.
Pogledaj post ranije GOZD - 2006.

http://budan.blog.hr/

lp, boro
_________________
slicno privlaci slicno...
istina, dobrota, ljepota, u konacnici Ljubav, ona
kozmopolitska i univerzalna ljubav.neka te vodi.
budite i postanite "ratnikom svjetlosti", vas
borivoj.

[borivoj]

GOZD-2006

-------------

"Od srca suncan pozdrav svim clanovima i prijateljima Drustva i svim, koji bi zeljeli podjeliti malo drugaci i zanimljiviji godisnji odmor na zelenoj livadi, Jasi, u Gozd Martuljku.
Ove godine priredjujemo ucenje i druzenje po trideset i drugi put, uistinu mozemo govoriti o tradicionalnom susretu, koji ce trajati od 22. jula do 6. augusta 2006."..., tako u svom uvodnom komentaru u biltenu GOZD, napominje predsjednica Drustva ljubitelja prirode i drevnim mudrosti, Marija Mojca Vilar.

Kamp posjeduje hvalevrijednu tradiciju. Njegov zacetak seze u 1975, kad je na 100. godisnjicu Teozofskog Drustva, kojeg su ustanovili 17.11.1875. Helena Petrovna Blavatsky i Henry Steel Olcott u New Yorku, po prvi put organiziran. Tada je priblizno tridesetak
clanova nekadasnje jugoslovenske podruznice priredilo ljetnu skolu teozofije. Kamp je nastao spontano iz unutarnje potrebe za spoznajom Istine i duhovnih zakonomjernosti. Jasa, posjeduje cudovitu energiju a otkrio ju je Tili Havlicek, koji je od samog zacetka
aktivan clan, koji po tko zna koji put nadahnjuje sudionike kampa zanimljivim predavanjima. Tako i ove godine uz predavanje odrzao je i MISU NA JASI. Na kampu odrzana je i promocija knjige Vesne Krmpotic, Stotinu i osam, u njenoj prisutnosti. Trezezbor Piekutowski - Bonk odrzao je predavanje o volontiranju u Eko centru - Caput Insulae, Beli, potom uz logorsku vatru Paganizam i staroslavenska bozanstva. Dizdarevic Namik demonstrirao borilacke vjestine s macetom, Mojca Malek Morya, zvucnu radionicu sa Tibetanskim Gongom, Ivica Padjen je odrzavao svakodnevno Yogu, u otvorenju kampa sudjelovali su Robi i Vesna Vilar, na dalje bili su prisutni kroz predavanja ili radionice Ivan Mohoric, Roman Derling, Edo Turk, Darja Bozec, Ivan Prekop, Mojca Vilar, Alenka Ribic, Taja Albolena, Shana Flogie, Ana Kavcic, Josko Ulcak, Josip Jankovic, Brane Kobal, Igor Konanenko, Irena Roglic, Djurdjica Kovacic, Andzela Perusic, Marijan Vidensek, Milena Plut, Marijan Vejvoda, Elena Jencek, Bernardka Zorko, Zlatko Krizan, Ljudmila Stele, Dusan Donko i ostali...
S dijecom kroz igru i radionice u Patuljkovoj Drzavi vodile su brigu i igrale se s dijecom Janja Pokleka i Sonja Kopinc.
Dugogodisnji posjetioci kampa napominju: "Posjedujemo sve elemente: zemlju, zrak, vodu, vatru, eter. Sve to na tako malenom prostoru, s toga smo zahvalni za taj blagoslov. Jasa ima carobnu moc, kad jednom dodjes u tu cudovitu prirodu, i medju otvorene ljude, vracas se kuci izmjenjen."
Kad sam slovenskom knjizevniku i teozofu Krizanovski Olegu, sada davne '92 kazao: "Zao mi je sto i ranijih godina nisam dolazio na ovo mjesto. On je odgovorio: Nemas za cim da zalis, dosao si onda kada je to trebalo!"

Pogledaj fotografije na http://budan.blog.hr

http://www.blogoye.org/borivoj/

http://borivojbukva.mojblog.hr

Nezaboravi haiku http://karolina-rijecka.com





U Rijeci, 14. kolovoza 2006. Borivoj Bukva
_________________
slicno privlaci slicno...
istina, dobrota, ljepota, u konacnici Ljubav, ona
kozmopolitska i univerzalna ljubav.neka te vodi.
budite i postanite "ratnikom svjetlosti", vas
borivoj.

[borivoj]

CRKVENI BLOGOSLOV I ZIVOTINJE
-----------------------------

Crkveni blagoslov za pokuse na zivotinjama.



Skandal: Predstavnik Crkve je otvorio labaratorij za pokuse na zivotinjama u mjestu Erlangen.

Elisabeth Mederer, Udruga za pravo zivotinja, Nurnberg . U okviru svecanog otvorenja novog centra za pokuse nad zivotinjama Friedrich-Alexander Universitat u mjestu Erlangen je 20.juna 2005. proteklo je ekumenskim bogosluzjem, kojeg je vodila evangelisticka duhovnjakinja te katolicki pastoralni asistent.

U svom nastupu su iznosili dijalog izmedju pokusnih zivotinja i znanstvenika. Zivotinje su rekle, da su bozja bica, da posjeduju cuvstva. U pojedinim trenucima neda im se raditi, u drugim trenucima zbog bolesti samo leze. Ponekad su zalosne, jer se umrli neki clanovi iz njihove sredine. Svakako im je lijepo, kad si pogledaju svoju novu nastambu, za koju su ljudi ulozili toliko materijalnih sredstava - i to samo za njih, pokusne zivotinje. Naglasavaju, da zivotinje nude same sebe i daju si truda za sto bolje rezultate, svoj opstanak vide kao svoj zadatak, svoj rad, svoj poziv. Napominju, da to nije lagan poziv, jer na kraju za dobrobit covjecanstva ceka ih smrt. Pokusne zivotinje s toga prizeljkuju postovanje, predostroznost, brigu i zahvalu prema Bogu. Istrazivaci neka se Bogu zahvale takodjer za dar svog istrazivackog duha.
Potom su uslijedile molitve, zahvale Bogu, blagoslov centra.

U nastavku programa koji je uslijedio, pokazali su glodavce u uobicajno tesnim kavezima. Kod narednih pitanja nas je ovlastena osoba zastitnika zivotinja eksperimentalnog centra opomenuo, da su evropske norme kod istovrsnog odgoja dosta u njih nadmasene. Ja osobno bih radje vidio vece kaveze, medjutim za njih je nedostatno novaca. Potuzio se takodjer na nedostatak novaca za osoblje centra.


ZA POKUSE NA ZIVOTINJAMA KRIVA JE CRKVA
----------------------------------------

Crkveni nauk vec vise od 1500 godina zanemaruje zivotinje. Sve do danas zivotinjama ne priznaje se dusa.

U katekizmu katolicke Crkve iz 1993, kojeg su sastavili pod vodstvom kardinala Ratzingerja - danasnjeg pape Benedikta VXI., pise:

2417 Bog je zivotinje obecao gospodarenju covjeka, kojeg je stvorio po svojom oblicju. (...) Medicinski i znanstveni pokusi na zivotinjama su moralno dopustivi.

2293 U znanstvenim temeljima istrazivanja i u upotrebi znanosti jasno vlada prevlast covjeka nad stvarnoscu.

Tice nas se i nase je pravo, Bozja volja je, da zrtvujemo neduzna bica, koja ce biti zrtvovana za zivot pod nasim okriljem i dominacijom. Od kud takav preziruci odnos do zivotinjskog svijeta?

Toma Akvinski (1225 - 1274) "veliki" crkveni ucitelj i "svetac" ucio je, da zivotinje - i zene nemaju dusu. Tko misli, da je Crkva do danas svoje misljenje promjenila, vara se: limburski svecenik je godine 2005 preko svog osobnog referenta Sebastiana Lindnerja na pitanje, dali zivotinje imaju dusu, odgovorio: "Dusa je po definiciji to, sto ucini covjeka covjecnijim i razlikuje ga od drugih zivih bica. (...) Tada lako pojam "dusa" koristimo s obzirom na covjeka a ne na zivotinje."

Vise od 1500 godina su crkveni ucitelji na jednak nacin razlikovali muskarce od zena.

Avgustin, (354-430), jedan od najznacajnijih crkvenih ucitelja, je govorio: "Zena je manjevrijedno bice, koju Bog nije ostvario po svojoj slici. U skladu s prirodnim redom je, da zena sluzi muskarcu."

Papa Janez Pavel II je govorio: "Zena neka poslusno slusa i u potpunosti se podredi. Niti jednoj zeni ne dozvoljavam poducavanje da bi se uzdigla iznad muskarca. Uostalom prvo je realiziran Adam a nakon toga Eva."

Stoljecima je Crkva sirila pogresno misljenje, da su Indijanci i crnci manjevrijedna bica, zato su ih mogli bez razmisljanja izrabljivati i ubijati. Danas je istina o zivotinjama "zivotinje bez duse" razlogom za kruto mucenje: "U konacnici su bile zivotinje stvorene u interesu i sluzbi covjeka; sto govori, da ih smijemo koristiti takodjer za pokuse." (Janez Pavel II. u jednom govoru biolozima 1985.)


CRKVA I ZIVOTINJE: TAMNO POGLAVLJE


Prof.dr.teol.dr.h.c. Erich Grasser, redovni profesor Novog zavjeta na Bonskom univerzitetu, je kazao: "Kako je s Crkvom i zastitom zivotinja? Da vam izrecem istinu: kad ce se jednom ispisivati povijest nase Crkve, i tema "Crkva i zastita zivotinja" u 20. stoljecu predstavlja jednako tamno poglavlje kao tema "Crkva i paljenje vjestica" u srednjem veku."



Prijevod sa slovenskog: Borivoj Bukva

/ Napomena: Preuzeto iz slovenskog casopisa OSVOBODITEV, revija za prijatelje ZIVALI, St.7/junij 2006, letnik 3 Ljubljana, www.osvoboditev-zivali.org
Vir: Freiheit fur Tiere, st.2/2006, prevod Andreja Golob /
_________________
slicno privlaci slicno...
istina, dobrota, ljepota, u konacnici Ljubav, ona
kozmopolitska i univerzalna ljubav.neka te vodi.
budite i postanite "ratnikom svjetlosti", vas
borivoj.

[borivoj]

Peticija za spas dragih duša
--------------------------------


Declaration Marks Critical First Step to End the Seal Trade



Dear borivoj,

Help us spread the news! Share this link with your friends.

Learn more about the campaign to stop the seal hunt at protectseals.org.

Yesterday was a truly historic day for the seals!

I am writing from Strasbourg, France, where the European Union has just adopted a Resolution calling upon the European Commission to ban all trade in harp and hooded seal products. This is a crucial step toward achieving legislation that will save millions of seals from a horrible fate.

The news is already spreading across Canada – now help us spread it across the world!

In the 1980s a European ban on the import of products from newborn seals brought Canada's commercial seal hunt to a virtual standstill. Tragically, the Canadian government subverted the intention of that legislation, allowing sealers to slaughter baby seals when they are just a few days older. After a brutal death, the pups' fur is traded in European fashion markets.

A European Union ban on the trade in all products from harp and hooded seals—regardless of the age of the animals—would eliminate a major market for the Canadian commercial sealing industry.

I've witnessed horrific cruelty at the seal hunt for eight years. But yesterday was about hope. Real hope for the seals, because Europeans no longer want to provide a financial incentive for commercial seal hunts. In passing this declaration, the European Parliament is observing the will of its citizens.

The writing is clearly on the wall for the Canadian sealing industry. And from here in Strasbourg, the future looks good for the seals.

http://www.hsus.org/protect_seals.html

Rebecca Aldworth
Director of Wildlife Issues
HSI Canada

--------------------------------------------------
ucinimo nesto za spas ovih divnih stvorenja u kanadi
gdje su nanovo poceli sa ubijanjem. molim vas lijepo
potpisite peticiju. pozdrav, boro
_________________
slicno privlaci slicno...
istina, dobrota, ljepota, u konacnici Ljubav, ona
kozmopolitska i univerzalna ljubav.neka te vodi.
budite i postanite "ratnikom svjetlosti", vas
borivoj.

[borivoj]

O HODANJU PO VODI

Živio u Indiji jedan veliki guru. O njemu se prièalo da hoda po žeravici, po vodi, po zraku. O njemu se prièalo kao o najveæemu èudu.
Jedan je mladiæ poželio, silno poželio, da nauèi hodati po vodi.
«Neæu žaliti truda ni vremena», zavjetovao se, «samo da nauèim tu èudesnu vještinu, samo da se oslobodim zemljine sile teže».
Pošao je uèitelju, i kazao mu svoju želju. Ovaj ga sasluša i reèe: «Dobro. Nauèit æu te hodati po vodi. Ali me moraš u svemu slušati – ne postavljati pitanja i primjedbe, veæ bespogovorno èiniti što ti kažem».
«Slušat æu te, uèitelju», obeæa mladiæ.
Uèitelj mu pokaza ležaj u kolibi, koju je djelio s još nekim uèenicima. Sutradan, u cik zore, guru ga probudi i naloži mu da smjesta krene u obližnje selo, i da tamo pomogne seljanima kopati vodojažu. Uèenik ga bez rijeèi posluša. Cijeloga je dana marljivo radio u selu. Uveèer se vratio tako umoran, da je jedva progutao pokoji zalogaj. Svalio se na ležaj i zaspao mrtvim snom.
Sutradan se zbude isto. Opet ga uèitelj u cik zore probudi i pošalje u selo da pomogne seljanima vršiti žito. I opet se uveèer uèenik vratio mrtav umoran, i malo zbunjen.
Takvo se uèenje svakoga dana ponavljalo. Uèenik je šutio, ali je tu i tamo razmišljao nije li se uèitelj možda zabunio šaljuæi ga ovako u dobrotvoran rad, a on je zapravo došao nauèiti da hoda po vodi.
Vrijeme je protjecalo bez promjene. Selo pokraj uèiteljeve nastambe bijaše vrlo siromašno, njegovi su žitelji poèesto gladovali. Uèenik je radio sve što mu je uèitelj zapovijedao, ali je bivao sve nestrpljiviji. «Kad li æe me nauèiti da hodam po vodi»? pitao se.
Jednoga je dana, prolazeæi pokraj rijeke put sela, ugledao uèitelja gdje hoda po vodi. Taj ga je prizor ohrabrio. «Oèito, bliži se dan kad æe mi uèitelj pokazati tu vještinu», pomisli.
Te veèeri, uèenik se približi uèitelju, pokloni se, i upita smije li, ipak, nešto upitati. Vidjevši njegovu veliku gorljivost i tjeskobu, uèitelj se smekša, i dopusti mu da ga upita što želi.
«Uèitelju, koliko æe još dugo trajati ova priprema do pravoga uèenja»? upita uèenik.
«Do pravoga uèenja»?! nasmija se uèitelj. «Pa ovo je pravo uèenje! Pomaganje drugima je pravo uèenje»!
Uèenik ostade razjapljenih usta.
«Kako? Zar se nismo dogovorili...»?
«Dakako. Hodanje po vodi bio je mamac. Da ti kažem: to hodanje po vodi je lako, ono se nauèi za svega pet, šest godina. Ali rad za druge bez plaæe, bez stjecanja ugleda i priznanja – to nije lako. To se uèi cijeli život».

( Indijska prièa, preprièala V.K.)
preuzeto iz knjige «VRLINE NENASILNOSTI» koju je saèinila Vesna Krmpotiæ
----------------------------------------------

http://www.blogoye.org/borivoj ili
http://borivojbukva.mojblog.hr/

http://budan.blog.hr/
http://karolina-rijecka.com

pozdrav, boro
_________________
slicno privlaci slicno...
istina, dobrota, ljepota, u konacnici Ljubav, ona
kozmopolitska i univerzalna ljubav.neka te vodi.
budite i postanite "ratnikom svjetlosti", vas
borivoj.

[borivoj]

Znanstveno istrazivanje podrucja brda Perun i zaseoka Trebisca kod Moscenica

SVETI PROSTOR STAROHRVATSKE MITOLOGIJE

Tijekom dvogodisnjeg znanstvenog istrazivanja dokazano je da je na prostoru oko brda Perun na juznim obroncima Ucke, neposredno iznad Moscenica, najstarije slavensko stanovnistvo istarskoga poluotoka i zapadnog
Kvarnerskog primorja imalo svetiste svojega poganskog boga Peruna, velikog gromovnika.

Na prostoru oko brda Perun na juznim obroncima Ucke, neposredno iznad Moscenica, najstarije slavensko stanovnistvo istarskoga poluotoka i zapadnog Kvarnerskog primorja imalo je svetiste svojega
poganskog boga Peruna, velikog gromovnika, sto je dokazano tijekom dvogodisnjeg znanstvenog istrazivanja spomenutog brda i zaseoka Trebisca u njegovom jugoistocnom podnozju, gdje bi uskoro trebala biti postavljena prva muzejska zbirka u Hrvata o staroslavenskoj mitologiji.
Katedra cakavskog sabora opcine Moscenicka Draga jos je 2004. godine zapocela prikupljati podatke o povijesti, stanovnistvu i obicajima zaselaka i kuca u kanjonu od Moscenicke Drage (sv.Petar) do Trebisca te na geografskoj karti oznacavati puteve i staze koji vode do tog neispitanog podrucja, a u suradnji s dr. sc. Tomom Vinscakom i skupinom studenata s Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveucilista u Zagrebu provedeno je terensko istrazivanje toponima brda Perun i sela Trebisca u cijim se nazivima kriju tragovi pretkrscanskog
mitskog sadrzaja.


Terenska nastava

- Za toponime Perun, Voloski kuk i Trebisca iznad Moscenica oduvijek se znalo. Takoder se znalo da su ti toponimi vjerojatno ostaci iz vremena dok Slaveni/Hrvati jos nisu primili krscanstvo, tj. iz vremena doseljenja Hrvata na ove prostore i to od 6.do 8. stoljeca. U to vrijeme oni su imali kljucnu ulogu u starohrvatskome mitskome svjetonazoru. Do danasnjih
dana na hrvatskome prostoru sacuvalo se vrlo malo toponima koji nam govore o pretkrscanskim poganskim vjerovanja prvih Slavena koji su naselili ove prostore. Osim ovih vec spomenutih javlja se Perun, Perunic, Perunsko, Zrnovnica juzno od Splita, poluotok Veles kraj Novog Vinodolskog i Mokosica kraj Dubrovnika, a postoje jos neki mikrotoponimi koji upucuju na pretkrscanska poganska vjerovanja. U vrijeme pokrstavanja Hrvata postupno su se napustali stari sakralni nazivi i ustupali svoje mjesto novim
krscanskima. Tamo na gorskim vrhuncima gdje su nekada bila svetista posvecena Perunu nastale su ranokrscanske crkvice posvecene sv. Iliji, Mihovilu, ili Jurju - pojasnjava dr. sc. Tomo Vinscak, docent na
Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Istrazivanje je potaknuo prof. Veseljko Velcic, predsjednik Katedre cakavskog sabora opcine Moscenicka Draga, koji je u listopadu 2004. godine predlozio da dr. sc. Vinscak u okviru terenske nastave sa studentima etnologije i kulturne antropologije provede preliminarno istrazivanje vezano uz toponime Perun i Trebisca te je vec u studenome skupina u kojoj su sudjelovali studenti i studentice Ivana Galetic, Romana Hansal, Ana Montan, Katarina Coha, Gordana Tihomirovic, Tibor Komar i Andrija Rubinic iz Moscenica obisla spomenuto podrucje.


Trenutak spoznaje

- Nase istrazivanje pratili su i snimatelji Hrvatske televizije te su za potrebe znanstvenog programa pod nazivom »Trenutak spoznaje« izradili
film koji je nedugo zatim bio prikazan sirokoj gledalackoj javnosti. Kako bismo bili sto sigurniji da je posao kojega smo se prihvatili ispravan, obratili smo se za pomoc vodecim hrvatskim, austrijskim i slovenskim znanstvenicima iz podrucja jezikoslovlja, arheologije i etnologije - dodaje dr. sc. Vinscak.
Pozivu na suradnju odazvali su se akademici Radoslav Katicic, Petar Simunovic, Mislav Jezic, sveucilisni profesori Vitomir Belaj, Georg Holtzer iz Beca, Zmago Smitek i Lenart Skof iz Slovenije, ravnateljica Instituta za jezik i jezikoslovlje Dunja Brozovic Roncevic, arheolog Vladimir Sokol i ravnatelj Etnografskog muzeja u Zagrebu Damodar Frlan, da bi potom 18. i 19. svibnja 2005. pod vodstvom dr. sc. Vinscaka i uz pomoc domacih ljudi te Ivana Nine Rubinica organizirana prva znanstvena ekspedicija na Zaglav, Perun i Trebisca.
Obilaskom brda Perun, zaseoka Trebisca i podrucja oko tih mitologijskih toponima udaljenih 3,5 kilometara od M Paralele.

- Tijekom posljednjeg obilaska terena postala nam je zorno jasna zivotna vertikala gore-dolje (osnovni element u mitu o dvoboju gromovnika i zmije) stanovnika zaselaka Potocke (Moscenicke) drage, sa sezonskim (ljetnim) uzdigom stoke na pasnjake i svakodnevnim usponom seljaka na njive u Zaglavu i Dolu sa zapadne strane Peruna, sto vise odgovara alpskom stocarstvu koje je zabiljezeno i na Velebitu, nego
transhumantnom koje su sa sobom donijeli Cici.
Pregled lokaliteta zvanih Trebisca (Gorenje i Dolenje) osporava pretpostavku (koju je inace vrlo uvjerljivo podastro becki prof. Georg Holzer u Moscenickom zborniku 3/2006) da je taj toponim nastao kao posljedica trijebljenja sume(krcenja) u vrijeme srednjovjekovne feudalne
kolonizacije sumskoga podrucja, a ne - kako se pomisljalo - od prasl. trjeba = »zrtva«. Ta su Trebisca, naime, vrlo strmi sumom obrasli obronci Ucke
gdje je bilo kakvo krcenje, da bi se dobila obradiva zemlja, posve besmisleno. Osim toga, s njima su povezani i (presuseni) izvor, vododerina i dosta
velika spilja, sto se uklapa u vec dobro poznatu scenografiju indoeuropskih svetih mjesta (primjerice, Delfi u Grckoj).
Naprijed spomenuti pregled Trebisca, kao i jasna paralela s lokalitetom Tribisca kod Zrnovnice istocno od Splita (isto pod vrhom zvanim
Perun) meni govore da ce pri vrednovanju Trebisca nad moscenickim Potokom valjati jako ozbiljno razmisljati o njima kao starohrvatskom poganskom kultnom mjestu (mjesto zrtvovanja i, vjerojatno, proricanja) -
naglasava prof. dr. sc. Belaj.

Suradnja s Javnom ustanovom »Park prirode Ucka«

Zaselak Trebisca je ostao ocuvan do danasnjih dana, sto moze zahvaliti smjestaju u sredini kanjona kojim je tekao potok prema moru, stvarajuci pred sobom jednu od najljepsih i najizrazitijih bujicinih udolina na podrucju Parka prirode Ucka. Stoga su, sukladno propisima o zastiti kulturnih dobara, Trebisca evidentirana kao nepokretno kulturno
dobro-etnoloska bastina, a prijedlogom Prostornog plana zaselak je opisan kao »...napusteno selo planinskog tipa, izvanredno dobro sacuvano i iznimne
ljepote krajolika, gdje je potrebno obnoviti most i mlin...«.
Zastita i uredenje kuce u kojoj bi trebao biti smjesten muzej i etnografska zbirka samo je jedan od ambicioznih projekata Katedre jer je s idejom zastite i valorizacije podrucja Trebisca te
prezentacije bogate tradicije ovoga kraja ostvaren kontakt s Javnom ustanovom »PPU« te je u planu i projekt »Povijesne staze Moscenicka draga - Trebisca - Perun« obnove, uredenja i oznacavanja poucnih staza.

Rekonstrukcija mita

Proslomjesecni uspon na Zaglav podno Peruna i spustanje povijesnom stazom do Trebisca predvodili su ing. Vinko Skalamera, clan predsjednistva Katedre te predsjednik lovackog
drustva »Perun« Frane Rudan, a grupa koja se probijala vrlo strmim i neprohodnim stazama pokusala se u
mislima vratiti u vrijeme dolaska Hrvata na ove
prostore i osjetiti svetost ovog prostora.
- Seleci se iz stare domovine u nove prostore Slaveni/Hrvati nosili su sa sobom materijalne predmete koji su im bili potrebni za zivot
(uporabni alati, preslice, rala, jarmovi, kola, nosnje...), kao i sav duhovni svijet koji ukljucuje religijski svjetonazor, vjerovanja, kazivanja,
obicaje i obrede. Uz vojne casnike imali su i one koji su se brinuli o duhovnome zivotu, neku vrstu druida, vraceva ili - najispravnije receno - zreci. Oni su u svojim glavama nosili cijelu mitsku sliku, vjerojatno u obliku nenapisanog mita. Mitska su se kazivanja znala napamet i penosila usmenim putem, a onaj koji je znao kazivati mit bio je vrlo cijenjen u zajednici jer je za zivot ljudi mit bio potreban koliko hrana i oganj.
Kada su skupine prvih Slavena/Hrvata stigle u nove krajeve najprije je trebalo zaposjesti zemlju. Nakon sto su se smjestili u odredenom
prostoru, duznost zreca bila je da na prava mjesta postavi bogove i bozanstva. Tek kada su bogovi sjeli na njima odgovarajuca mjesta tada je zrec mogao nastaviti pricati mit i tek tada se moglo reci da je taj prostor zauzet i potpuno usvojen kao svoj, nas.

Bog Gromovnik Perun, koji ubija zmiju i oslobada vode trebao je biti gore na gori gdje je suho i gdje raste dub ili bor. Zamisljan je kao
orao koji sjedi na suhoj ili zlatnoj grani na vrh duba i gleda na sve cetiri strane svijeta kako bi vidio sto tko radi. Do njega sjedi kcerka, kukavica Mara i devet orlica koji su joj braca.
Dolje ispod gore, na vodi gdje raste vrba, u njenom korijenu obitava Veles ili Volos - bog zemljoradnika ili bog stoke, koji se zamislja
kao pernata zmija ili zmaj te ponekad kao dlakava zivotinja ili medvjed.
Nesreca nastaje onda kada se zmija osokoli i pocne penjati gore na goru gdje je Perun. Zmijina je zelja da Perunu oduzme vode koje ljudima, poljima i stoci zivot znace. Perun tada bije, udara ili pere ognjenom munjom i tjera Velesa dolje u korijen, u vodu, jer mu je tamo i mjesto. To se dogada uvijek dok grmi i sijeva. Postoji jos i treca bozanska osoba, a ta je Mokos - Perunova i Velesova zena, koja u vrijeme ljeta boravi u Perunovom svijetu, a zimi u Velesovom.
Zelja nase istrazivacke skupine bila je rekonstruirati taj mitski svijet i prostor i dati sakralnu interpretaciju krajobraza oko Moscenica, a u tome smo potpuno uspjeli jer smo pokazali da je
Hrvatima ovaj prostor oko Peruna i Trebisca bio
narocito svet i da je gora Perun njima predstavljala ono sto Grcima predstavlja Olimp - istice dr. sc.
Vinscak.

Moscenicke Drage grupa akademika, profesora i doktora znanosti, lingvista, indologa, etnologa i arheologa dosla je do zakljucka da se radi o svetom prostoru slavenske mitologije te je zatim u listopadu prosle
godine odrzan znanstveni skup tijekom kojega je zakljuceno da treba nastaviti daljnja istrazivanja i izvrsiti pripreme za otvaranje prve faze muzejske
zbirke u Trebiscima (radovi s toga skupa objavljeni su u 3. broju Moscenickog zbornika).

Nazivi Perun i Trebisca oduvijek su bili primamljivi za lingviste i znanstvenike koji se bave rekonstrukcijom staroslavenske mitologije i
vjerovanjem Hrvata prije no sto su primili krscanstvo, a na temelju toponomastickih i topografskih podataka moze se pretpostaviti kako ime brda Perun doista potjece od imena boga gromovnika poganskih Slavena te se to zemljiste, interpretirano sakralno, moze smatrati njegovim svetistem.
Naime, ustroj toga svetista potpuno odgovara strukturi drugih poznatih Perunovih svetista u Kijevu, kod Novgoroda, u okrugu Stralsund u sjevernoj Njemackoj
pri Baltickom moru, nad Zrnovnicom kod Splita, cime se pretpostavljeno svetiste iznad Moscenica uklapa u siroko postavljen okvir.


Zrtve bogu Perunu

- U staroj ruskoj crkvenoj knjizevnosti ima poprilican broj spisa u kojima se suzbijaju ostaci neprevladanoga poganstva te se cesto imenom
spominje Perun i njegovo »trebisce« - mjesto na kojem mu se prinosi »treba« (praslavenska rijec koja znaci zrtva te je usla i u crkvenoslavensko liturgijsko nazivlje). Polozaj Trebisca bio bi dakle mjesto
gdje se zrtvovalo bogu Perunu, a buduci da se on i njegov zrtvenik spominju u tim tekstovima toliko cesto skupa, tko to ne zna ne moze drukcije tumaciti
toponime Perun i Trebisca - navodi akademik Radoslav Katicic.
Iako praslavenski glagol »trebiti«
znaci »krciti« pa imenica »trebiti« moze
znaciti »krcevina«, profana etimologija toponima pada
u vodu obilaskom terena jer se tek tada moze uvidjeti da se radi o toliko strmom podrucju da tamo nikome ne bi palo na pamet krciti sumu.
Upravo je to potvrdeno proslomjesecnim istrazivanjem tragova svetista nad Moscenicama kojemu je stozer bio vrh Perun, a niz utvrdenih pojedinih podataka, kako je istaknuo akademik Katicic, bez ikakve dvojbe dokazuje da se radi o poganskom slavenskom svetistu i jednome od najvaznijih
povijesnih i kulturnih spomenika u Hrvatskoj.
- Ceski povjesnik Jan Peisker je na zapadnoslavenskom podrucju utvrdio 32 primjera jednako rasporedenih komponenti nekoga poganskoga sakralnog prizorista: tekuca voda, s njezine desne strane (gledajuci nizvodno) stijena koja svojim imenom podsjeca na Vraga, strah, tamu, pakao, crno, vranca, a s lijeve obicno nesto visi gorski vrh cije ime asocira
na Svaroga, Sunce, Svantevida, nebo, bijelo, bijeloga konja/kobilu. Peisker je tu pravilnost u toponimiji interpretirao kao trag svetista stare iranske
zoroastrijske dualisticke religije u kojoj bi na lijevoj strani rijeke stovali dobroga, bijeloga boga, boga svjetla, Ahura Mazdu, a na desnoj zloga, crnoga boga, boga tame, Devu - objasnjava prof. dr. sc. Vitomir Belaj, povlaceci paralele s vrhom Perun u cijem se podnozju nalazi seoce Trebisca, iznad kojega je izvor potoka sto tece kroz selo.


Ucka = Olimp

Da se radi o svetom mjestu, slutio je jos i prevoditelj ceske verzije srednjovjekovnoga Elucidarija na hrvatski jezik (sacuvanoga u Zgombicevu
zborniku) kada je u opis Europe ubacio Ucku:
»Ucenik rece: Povej mi o toj vlaste jaze imenujet se Europija.
Ucitelj otveca: ...Vaspet jest jedna last jaze zovet se Istrija. I v toj zemlji jest jedna gora jaze zovet se latinski Olinfos jeze jest Ucka i te gori visokost ide daze pod oblaki.«
- Autor je morao biti dobro upoznat s podrucjem ispod Ucke, inace ju ne bi izjednacio s drevnim i slavnim bozanskim Olimpom. Tko je poput
nas krenuo pjesice uz Potok u guduru Potocke vale do Trebisca, pa jos u mislima pokusao zamisliti izgled i snagu Potoka prije no sto su mu ljudi ukrali vodu
na izvoru, zna kako se tamosnja priroda doimlje
covjeka. Ako se pak dalje penjete prema Petrebiscu pa vam se ukazu divlje stijene Vojaka, »Olinfosa«, stane vam dah. A kada cujete da se jedna od stijena ispred vas, gore iznad izvorista Potoka zove Voloski kuk, a da vam je za ledima Perun, krajnje je vrijeme da pocnete o tome ozbiljno razmisljati - naglasava prof. dr. sc. Belaj.
Tijekom terenskog etnografskog i etnoloskog istrazivanja potrebno je bilo pronaci izvorne kazivace koji ce znati razne price, legende i vjerovanja sto su se prenosila usmenim putem do danasnjih dana, a
biljezena su i kazivanja o tome kako se nekad zivjelo na ovim prostorima. No, buduci da je etnografska i etnoloska grada vrlo recentna, dobiveni se podaci
odnose na kraj 19. i cijelo 20. stoljece te stoga mogu malo reci o etnogenezi i doseljavanju Slavena i Hrvata na ove prostore. Zato bi u buducnosti u proucavanje mitoloskih toponima nasega kraja trebali biti involvirani i arheolozi, no dotad najvazniji (i jedini) putokaz u tzv. »tamna« stoljeca (od 6. do 8. st.) po dolasku Hrvata na ove prostore predstavlja
toponimija, topografija i price prenosene generacijama.


Muzejska zbirka

Mracna stoljeca i vjerovanja nasih predaka trebala bi osvijetliti buduca muzejska zbirka o staroj hrvatskoj mitologiji u Trebiscima, gdje je tijekom proslomjesecnog terenskog ispitivanja na trasi Zaglav -
Mrdacici - Pretrebisca - Gorenje Trebisca - Dolenje Trebisca - Voloski kuk, skupina predvodena prof. Veseljkom Velcicem pripremala kucu u kojoj ce zbirka
biti smjestena.
Na izradi planova i postavljanju etnografske zbirke radit ce studenti etnologije i kulturne antropologije predvodeni prof. Velcicem i dr.
sc. Vinscakom, a radovi ce poceti odmah po izdavanju potrebnih dozvola od nadleznih ministarstava te se otvorenje ocekuje 2007. godine.
- Takav je muzej potreban da bi se domacoj i stranoj javnosti ukazalo na sakralnu vrijednost ovog prostora, a ovakva su istrazivanja vrlo vazna za rasvjetljavanje prvih, »tamnih« stoljeca dolaska Hrvata na ove prostore. Kako idemo vise u buducnost to nam vise postaje jasnija nasa proslost, a kroz takva istrazivanja pokazuje se povijesni, kulturni i etnicki identitet ljudi ovog kraja. Sve nam je to potrebno kako bismo pokazali nasu etnoduhovnost i
ukorijenjenost u krajobraz koji nas okruzuje.
Krscanstvo je promijenilo imena starih bogova i postavilo nova, ali se stara slika svijeta nije bitno promijenila - zakljucuje dr. sc. Vinscak.

Pisala Ana Makek


/ Napomena: Novi List -> http://www.novilist.hr/ od
Nedjelje, 5.11.2006. -> Prilozi -> Mediteran -> SVETI
PROSTOR STAROHRVATSKE MITOLOGIJE.

Dragi prijatelji!

Nas brat, sada pokojni Zvonimir Frlan, teozof i slikar, pricao mi je o livadi koju je cesto posjecivao jos od 70-tih godina proslog stoljeca. Preko te livade vjerojatno ne malo puta ja sam prolazio s planinarima, na putu s Vojaka, preko vrha Peruna do Moscenicke Drage. Vise platoa s livadama na tom je potezu, blize Moscenickoj Dragi.
Sa Ivicom Padjenom, Ivanom Prekopom, Vladom Marusicem,
Ninoslav Volajem i Suzy u razgovoru smo spominjali posjet toj livadi, sto definitivno trebali bi i realizirati uskoro. Tocna lokacija te livade mene
zanima.
Zvonimir Frlan teozof, bio je u posjedu pravog znanja,
njegov osjecaj i razum, njegova intucija nepogrjesivo
je vodila ka pravom mjestu boravka, obitavalista, i te
energije posjedovanja kamo je njoj mjesto.
Da je Zvonimir bio na ispravnom putu to potvrdjuje i
ovaj nalaz, gore ispisan tekst. /

Pogledaj: http://budan.blog.hr/
http://www.blogoye.org/borivoj/
http://borivojbukva.mojblog.hr

lijepi pozdrav, boro
_________________
slicno privlaci slicno...
istina, dobrota, ljepota, u konacnici Ljubav, ona
kozmopolitska i univerzalna ljubav.neka te vodi.
budite i postanite "ratnikom svjetlosti", vas
borivoj.

[borivoj]

MEDEJINO OGLEDALCE
---------------------------


Jos uvijek toplo, bistro more u ranu Jesen, prekrasne uvale i drage, cisti planinski zrak sa Ucke, uz most, mlado vino, smokve i janjetinu, dugo ocekivani odmor heroje moreplovce Arga, zadrzalo je na Kvarneru nesto duze dana. Domacinu Luki i njegovoj braci Josipu i Simunu, koji su hranili i pojili moreplovce dobrim mladim vinom, nije bilo ni malo lako.
- Bogami, treba to blago, dobro napojiti i nahraniti, gdje pronaci toliko janjaca i vina!? - rece jednom prilikom Simun.
Treceg dana boravka, rijese moreplovci proslaviti svoj obred "Oribaziju", penjuci se na Ucku zbog slavljenja orgija, kako to stari dobri obicaji nalazu. Opterete buradima sa vinom i hranom dva magarca i krenu put Ucke. Lagano penjuci se navise uz vino i zanos, glazbu i ditiramb, Orfej na celu kolone svirao na Liri, a Medeja zavodeci svog Jasona i ostale, skakutala plesuci, - kolona se lagano penjala navise.

Odozgo sa visina posalje Perun orla medju pridoslice. Sleti orao Medeji na ruku i povede navise prema vrhu Ucke, okrecuci glavu i masuci krilima u pravcu Vojaka. Na samom vrhu Ucke, zadivljeni prekrasnim pogledom na krajolik, plodnom zemljom i sumama, ocarani ljepotom Cicarije, ugledase Zmaja, bijelo divno krzno Koze koja je pasla, i Diva (Jozu) kako ore zemlju podno Motovuna. Dolje u dolini Nimfe su kolo pocele plesati ocarane Orfejevom muzikom. Sve blago zagledano, diglo je glave prema vrhu Ucke. Zmaj se probudi, protegne, zatim narogusi ne sluteci na dobro, a Div Joze umoran od cjelodnevnog napornog rada, zagledan u daljinu, zapita se: - Sto je sad ovo, sto bi to moglo biti!?
Pripiti Heraklo, njegova dvojna narav, narav boga i heroja, i sjecanje prozeto neprijateljstvom prema Heri, u ovoj prilici doslo je do izrazaja u zelji da ubije Zmaja, i da se docepa Bijelog krzna istarske ovce i Koze. Uz punu podrsku svih, narocito pripitih ratnika, blizanaca Kastora i Poluksa i Medeje, sa toljagom nije mogao nista uciniti. U silnom zanosu
podsticao Orfeja, povicima: Sviraj, sviraj, jace sviraj, - uspavaj Zmaja i onog Diva!
Prelijepa Medeja, upotrijebi svoju vjesticju moc, tako uz pjesmu vrelim usnama pruzi opijenom Heraklu svoje trokutasto ogledalce, udari par puta po staklu prstom poput Erate, i da nalog: "Oslijepi Zmaja i Diva odsjajem Sunca!"
Heraklo u ekstatickom deriliju uz ples i trans od veselja pruzi ruku Medeji, kad ugleda Zmaja i Diva kako se opruzise po travi, i tako zaspase.
Sve to promatrajuci, razljuti se Perun, pozove Orla i nalozi Gromovnom Iliji da sprijeci tu drskost Heraklovu, Medejinu, Kastrovu, Poluksovu, Orfejevu i Jasonovu, i da ih zaplasi. Munjom i gromom uskovitla nebo, sakri Sunce, zamraci, pusti kisu i oluju, sve to pred njihovim ocima.
Zaplaseni, jer "uzeo vrag salu i pod svoje", pocese bjezati nanize. U bijegu Heraklo izgubi ogledalce, Medeja zaplace, proli suze za propustenom prilikom i izgubljenim ogledalcem. Onako na brzinu, sve
zastraseni, ukrcase se na brod i punim jedrima nastave put ka Cresu.
Sa visina pogleda Perun, nasmijesi se i izusti: "Svakog gosta tri dana dosta!", zazeli im sretan put i ostavi pri miru.

Mnogo godina kasnije tri starca, Luka, Josip i Simun u razgovoru uz vino, prisjecajuci se moreplovaca Arga i hvaleci prelijepu Medeju, njenu ljepotu i obline, rece starac Luka, babi Ani:
- Da znas samo moja Ane, sto je bila lijepa Medeja! Raspukla se, rascvjetala ko smokva na grani, eh da mi je barem malo...
- Imas dvije glave, a ni jedna ne vrijedi! Jednom nogom u grobu, a on o Medeji?...
- Iskelji se baba Ana, i udari ga granom po straznjici.
Na to Luka, ustine babu za straznjicu i odbrusi: "Eto vidis da mogu, imam ja Snagu. Ja sam ti Ane, jedna Snaga, ah da, - nezna ti ona jadna, sto je to Snaga!?"

Vratit ce se Medeja sa Argom i moreplovcima - pricaju oni, a nitko njima ne vjeruje.

Orlovo ostro oko pronaslo je i iskopalo vremenom sakriveno trokutasto ogledalce i prostrlo ga nad Istrom. Mladi orlovi, visoko sa visina ogledaju se u njemu i dive se svojoj ljepoti.

Zahvalna velika Bozica Majka, podala svojim Nimfama da budu lijepe i dobre ljudima, a za uzvrat oni ce darivati Bogu Ocu Zeusu (Perunu) i Bozici Majci Heri, svoju naklonost i ljubav.

Veli Joze sa mladim orlom na ramenu, zmaj i koza secu se Istrom, i ne mogu shvatiti da je protekla noc bila tako duga. Dobro ispavani, raspolozeni za posao, rijesili da treba sve prirediti za nadolazecu sezonu.
Goste treba docekati, onako kako to prilici jednom dobrom domacinu. Gosti ce doci, brod Argo, moreplovci heroji i prelijepa Medeja, u iscekivanju je Istra i plavetni Kvarner.

Sime, Luka, Josip i baba Ana, prate pogledom tamo daleko, izmedju otoka, ne bi li ugledali bijela jedra broda Argo.


Borivoj Bukva


( Napomena: Prica je iz knjige, METAMORFOZE ISTRE I RIJEKE, Rijeka, 2006.)

http://budan.blog.hr/
http://www.blogoye.org/borivoj/
http://borivojbukva.mojblog.hr/
http://karolina-rijecka.com

Srdacan pozdrav, Borivoj
_________________
slicno privlaci slicno...
istina, dobrota, ljepota, u konacnici Ljubav, ona
kozmopolitska i univerzalna ljubav.neka te vodi.
budite i postanite "ratnikom svjetlosti", vas
borivoj.

[borivoj]

Najnovije!

Više o Metamorfozama Istre i Rijeke doznat ceš na
linku: http://www.pula-online.com/ -> Borin bukvar
potrazi pod rublikom: art&culture

http://budan.blog.hr/
http://mahaganesh.freehomepage.com
http://www.likoz.croadria.com/bukva.htm
http://karolina-rijecka.com

Srdacan pozdrav!

Borivoj
_________________
slicno privlaci slicno...
istina, dobrota, ljepota, u konacnici Ljubav, ona
kozmopolitska i univerzalna ljubav.neka te vodi.
budite i postanite "ratnikom svjetlosti", vas
borivoj.

[borivoj]

Spasimo istru!

---------------





peticija na: http://petitiononline.com/istra/petition.html

http://www.saveistria.com/



Pozdrav svima! Slijedi tekst o Tvornici za proizvodnju i izvoz kamene vune "Rockwool" koja se upravo gradi u srcu Istre! U centru jedne od najplodnijih istarskih dolina, izmedju s jedne strane zakonski zasticenog krajolika ( 570 ha), a s druge strane Parka prirode Ucka, gradi se najveca tvornica kamene vune na svijetu. Picanska opcina prodala je (poklonila) 51 ha plodnog zemljista po simbolicnoj cijeni od 1.98 eura po metru kvadratnom danskom proizvodjacu kamene vune tzv. Rockwool - u. Proces proizvodnje kamene vune vrlo je riskantan po okolis i krajnje opasan po ljudsko zdravlje. Cak i iz manjkave "Studije o utjecaju na okolis" koju je narucio Rockwool, a izveo Ekoenerg d.o.o. iz Zagreba , saznajemo niz vise nego alarmantnih podataka. Iz tri dimnjaka (75m, 30m i 10m visokih ) sprovoditi se se emisija znatnih kolicina: sumpornih oksida (godisnje najmanje 2 700 tona), koncentriranih kiselina (1000 tona), ugljikovog monoksida - osobito otrovnog i bezmirisnog plina (600 tona), nepoznate kolicine iznimno otrovnih spojeva teskih metala, dioksina, amonijaka, kancerogenih organskih spojeva poput formaldehida i fenola (plinovi neugodna mirisa), vrlo toksicne prasine iz veceg dijela postrojenja ect ... Tvornica bi prema Studiji trebala ispustati 200%, 300% pa i 500% vece kolicine navedenih tvari i spojeva iznad dopustenih razina prema evropskim propisima, a za sumporne okside (sumporna kiselina, kisele kise) cak i 3 600% iznad dopustenog. Za proizvodnju bi se koristilo najmanje 75 000 tona koksa godisnje. Podsjecamo da u okolici vec postoje: Cementara ( 30 km udaljena) koja koristi 40.000 tona ugljena godisnje, Vapnara (10 km) koristi 20.000 t ugljena godisnje i Elektrana ( 8 km) koja koristi 600.000 tona ugljena godisnje. Studijom izostavljeni visokokancerogeni ugljikovodici (PAH), zatim teski metali(ponajprije ziva i kadmij) i neke bitne informacije, imale su za cilj prikriti prave razmjere oneciscenja i opasnosti po zdravlje gradjana. Tvornica bi radila 333 dana u godini, 24 sata na dan. Za pocetak bi lokalnim cestama neprekidno prometovalo 140 kamiona na dan a za par godina kada se tvornica prosiri, tj. dublira, taj broj bi bio 252 kamiona dnevno. Lokacija na kojoj se tvornica upravo gradi je konkavna dolina u podnoju Ucke gdje je slabo strujanje zraka, a osobito pri oblacnom vremenu. Pri proizvodnji kamene vune oslobadja se velika toplina, tolika da ce dovesti do topljenja snijega na Ucki. Isto tako, lokacija tvornice je iznad i pored nekih od najvecih podzemnih vodotokova tako da je realna mogucnost da se emisije iz proizvodnog procesa trajno zagaditi lokalne i cjelokupne istarske vodotoke ( krs, porozno tlo) i ozbiljno ugroziti zdravlje svih stanovnika Istre pa i sire. Ves sada je u Istri stopa odredjenih vrsta raka za 50% visa nego u ostatku RH. Zavod za javno zdravstvo Pula vec sada skriva podatke analize vode (nisu dostupne ni novinarima ni gradjanima Istre). U radijusu od samo 10 km koji se navodi kao "impact zona" Rockwoolovih emisija nalazi se 30-tak agro-turistijskih gospodarstava koji su uzeli kredite od drzave, a sada im se tu dovodi teska industrija (PRAVNA DRZAVA). Zanimljivo je i napomenuti da su uz prodaju zemljista lokalni politicari i hrvatska vlada Rockwoolu velikodusno zajamcili i niz dodatnih koncesija. Opcina Pican je oslobodila Rockwool placanja 5,7 miliona eura koje su oni bili duzni platiti za komunalni doprinos i druge naknade, a uz to im oprostila placanje poreza na dobit na 10 godina. Isto tako HEP se obavezao izdvojiti 2,75 milijuna eura iz svog djepa kako bi preuredio trafostanicu za potrebe tvornice. Dakle kada se sve zbroji, ispada da su hrvatska vlada i opcina Pican u stvari platili Rockwoolu kako bi dosao u Istru.
Postavljaju se pitanja: - Zasto je jedna od najplodnijih lokacija u Istri prodana za tako smijesan iznos, manji cak od iznosa koji je Slovenska vlada trazila od Rockwoola za lokaciju u podnozju nuklearke Krsko - Kako se ova sumnjiva investicija uklapa u viziju Istre kao turisticke destinacije i "ocuvanja bioloske i krajobrazne raznolikosti" koja se spominje u nedavno zavrsenom nacrtu "Regionalnog operativnog programa" Istarske Zupanije? - Kome je u interesu da se zbog jedne tvornice kamene vune Zrtvuje zdravlje i egzistencija svih gradjana Istre? Mole se svi da ovo pismo proslijede dalje svojim prijateljima i poznanicima koji su ekoloski malo osvjesteniji, a osobito onim prijateljima koji rade u medijima i turizmu. Sto vise ljudi bude upoznato sa stanjem stvari - to bolje. Isto tako svi oni koji smatraju da na neki nacin mogu pomoci i doprinijeti zaustavljanju projekta Rockwool preko
saveistria@gmail.com mogu stupiti u kontakt te isto tako potpisati i internet-peticiju. Sve ovo je jako hitno. Tvornica se vec gradi i do ljeta 2007 bi trebala biti gotova. Ona je samo prva u nizu prljavih investicija koje sadasnja istarska vlast ima namjeru instalirati u Istri. Ako Rockwool pocne s radom lancano za sobom povlaci i gradnju Plomina III (sadasnja energija nece biti dovoljna za rad tvornice) te lako moguce terminal za ukapljeni plin koji snizuje temperaturu mora za ca 6°C, a biti ce postavljen u Plominski ili u Raski zaljev ili u Omisalj na Krku. Isto tako spominje se i tvornica asfaltnih baza koja ce se graditi vjerojatno u blizini Rockwoola itd. Suvisno je spominjati Sto ce se dogoditi s turizmom ako se ovaj mracni scenarij pocne odvijati. Sa strane niza eko-udruga i jedne politicke stranke ulozene su zalbe na nezakonitu prenamjenu poljoprivrednog u industrijsko zemljiste od strane opcine Pican i na zakonitost Rockwool-ove Studije o utjecaju na okolis, medjutim do sada niti jedna od obavijestenih i odgovornih institucija nije reagirala. Ovdje iznesene podatke sakupila je jedna hrvatska znanstvenica iz SAD-a, a podaci o emisijama stetnih tvari dodatno su verificirani i od kemijskih strucnjaka.

*******************
Katica Biljakovic
Institute of Physics
HR-10001, Zagreb
P.O.Box 304
Croatia

telephone:
office: 385-1-46988-21 lab: 385-1-46988-86
fax: 385-1-46988-89
home: 385-1-2330-373 mob: 385 98 91 396 72
e-mail: katica@ifs.hr
http://biljakovic.ifs.hr/
workshop organization: http://skradin06.ifs.hr/
_________________
slicno privlaci slicno...
istina, dobrota, ljepota, u konacnici Ljubav, ona
kozmopolitska i univerzalna ljubav.neka te vodi.
budite i postanite "ratnikom svjetlosti", vas
borivoj.

[borivoj]

SPASIMO ISTRU
-----------------------

http://www.saveistria.com/


Postovani potpisnici web peticije

zelimo Vas obavijestiti kako organiziramo protest protiv Rockwoola 27. 01. 2007. u 14.00 sati pred gradilistem tvornice. Pozivamo Vas da Vasim prisustvom podrzite nasu zajednicku bitku protiv ostanka Rockwoola u Istri. Molimo da Vas dolazak najavite organizatorima protesta, Doris Floricic i Kristini Djurovic na slijedece email adrese:

Doris Floricic: dflorii@yahoo.com

Kristina Djurovic: k_djurovic@yahoo.com

Doris i Kristina ce rado odgovoriti na sva pitanja vezana za organizaciju protesta, lokaciju gradilista, savjetovati Vas kako da najlakse stignete do njega, ako dolazite izvan opcine Pican ili sjeverne Istre. Takodjer Vas molimo da ovaj email proslijedite svima prijateljima i poznanicima!

U ime Ekop Istre, Odbora za referendum, Eko Kvarnera i Plavog foruma unaprijed Vam se zahvaljujemo na odazivu!

M. Morosini

--
http://saveistria.com/
------------------------------------------------------------------------

puna su nam usta "lijepe nase", zato i uèinimo nešto za zpas te iste. prijeðite s rijeèi na djela.

http://budan.blog.hr/
http://www.blogoye.org/borivoj/
http://borivojbukva.mojblog.hr/
http://karolina-rijecka.com

pozdrav, borivoj
_________________
slicno privlaci slicno...
istina, dobrota, ljepota, u konacnici Ljubav, ona
kozmopolitska i univerzalna ljubav.neka te vodi.
budite i postanite "ratnikom svjetlosti", vas
borivoj.